Mediteranska prehrana je najzdravija prehrana na svijetu. Nove studije otkrivaju kako smanjuje rizik od karcinoma.
piše Zorana Jagodić
Kod odabira prehrane ne treba puno mudrovati – studije i studije su potvrdile da je mediteranska prehrana najzdravija prehrana na svijetu. Ta činjenica se temelji na saznanjima da upravo ova prehrana doprinosi prevenciji srčanog i moždanog udara, dijabetesa tipa 2 te preuranjene smrti.
Uz to, pokazalo se da mediteranska prehrana smanjuje rizik od razvoja karcinoma vrata maternice, debelog crijeva, ali kod žena utječe i na 17-postotno smanjenje rizika od smrti uzrokovane karcinomom bilo koje vrste.
Jednako tako, mediteranska prehrana se smatra optimalnom za regulaciju tjelesne težine i smanjenje rizika od pretilosti. Ne smijemo zaboraviti da je upravo pretilost jedan od vodećih faktora rizika za razvoj karcinoma i niza drugih kroničnih bolesti, od kardiovaskularnih do bolesti bubrega i drugih.
Ono što najnovije studije pokazuju jest da provedba mediteranske prehrane smanjuje rizik od karcinoma povezanog s pretilošću, neovisno o indeksu tjelesne mase (BMI) ili raspodjeli tjelesne masti. Smatra se da bi drugi mehanizmi – poput smanjenja upalnih procesa, poboljšanog metaboličkog zdravlja ili utjecaja prehrane na crijevnu mikrobiotu – mogli biti zaslužni za zaštitni učinak, navode iz Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Je li tajna u prehrani bogatoj povrćem?
Ono što karakterizira mediteransku prehranu jesu obroci koji sadrže voće, povrće, integralne žitarice, grahorice, mahunarke i sjemenke te orašaste plodove, uz naglasak na maslinovom ulju. Zajedničko svakom obroku po ovoj vrsti prehrane je bogatstvo vlakana.
Vlakna doprinose osjećaju sitosti i podupiru zdravlje mikrobiote. Osim toga, biljne namirnice su bogate antioksidansima i fitonutrijentima koji doprinose smanjenju upalnih procesa u organizmu. I ovdje nalazimo poveznicu sa smanjenjem rizika od različitih vrsta karcinoma.
Naši prehrambeni odabiri utječu na gotovo sve funkcije našega organizma, utječući na proizvodnju i rad hormona, masno i mišićno tkivo, ali i na osjetljivu ravnotežu dobrih i loših bakterija u našim crijevima.
Stručnjaci smatraju da konzumacijom minimalno prerađene hrane bogate namirnicama biljnoga porijekla možemo smanjiti, ali čak i potaknuti oporavak oksidativnih oštećenja uzrokovanih lošom prehranom.
U studiji objavljenoj u JAMA Network Open znanstvenici su analizirali prehrambene i medicinske podatke više od 450.000 osoba uključenih u europsku studiju EPIC (Europsko prospektivno istraživanje o raku i prehrani), koja je obuhvatila ispitanike u dobi od 35 do 70 godina, prikupljajući podatke između 1992. i 2000. godine u 23 centra diljem 10 zemalja. Tri zemlje — Grčka, Italija i Španjolska — poznate su po primjeni mediteranske prehrane, dok ostalih sedam (Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) nisu.
Prema rezultatima studije, osobe koje su se najdosljednije pridržavale mediteranske prehrane imale su oko 6% manji rizik od razvoja karcinoma povezanih s pretilošću u usporedbi s onima koji su se pridržavali u manjoj mjeri.
Iako se taj postotak može činiti malenim, njegova važnost raste kad se primijeni na razinu populacije. Čak i mali pad rizika na individualnoj razini može značiti tisuće spriječenih slučajeva karcinoma kada se promatra šira populacija. Promicanje mediteranske prehrane kao pristupačnog, održivog i jeftinog obrasca prehrane može imati velik utjecaj na strategije prevencije karcinoma.
Studija je također pokazala da i povremeni odmak od prehrane može pomoći u smanjenju rizika, iako ne u istoj mjeri kao dosljedno pridržavanje mediteranskog načina prehrane. Stoga, kod odabira načina prehrane za sebe i svoju obitelj, uvijek dajte prednost mediteranskoj prehrani, radi cijelog niza pozitivnih učinaka koje ova prehrana ima na naše zdravlje, od prevencije bolesti do općeg zdravstvenog stanja i vitalnosti.